„Šume i održiva proizvodnja i potrošnja“ ovogodišnja je tema Međunarodnog dana šuma. Održivo upravljanje šumama i njihovo korišćenje su ključni za borbu protiv klimatskih promjena i te doprinose prosperitetu i blagostanju sadašnjih i budućih generacija. Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 21. mart Međunarodnim danom šuma, kako bi podigla svijest o značaju svih vrsta šuma i važnosti očuvanja šumskih ekosistema. Zbog svoje prirodne i raznolike strukture, kao i značajne prirodne regeneracije, kod nas šume predstavljaju ključni resurs za dalji razvoj privrede i društva.
Procjena je da 1,6 milijardi ljudi koristi šume za dio svojih sredstava za život, kao što su hrana, sklonište, energija i prihod. Milioni, uključujući ljude u gradovima, zavise od šumskih resursa zbog potrebe za čistim vazduhom i čistom vodom.
Šume pokrivaju jednu trećinu Zemljine kopnene mase, obavljajući vitalne funkcije širom svijeta. Biološki najraznovrsniji ekosistemi na kopnu, šume su stanište za više od 80% kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata.
Šume doprinose ravnoteži kiseonika, ugljen dioksida u vazduhu, štite riječna područja i izvore voda i predstavljaju biološki najraznovrsnije ekosisteme na kopnu. Šuma djeluje i kao barijera za poplavne vode, dok drveće sprječava eroziju tla, smanjujući sediment koji ide u rijeke i povećavajući apsorpciju vode u zemlju.
Međutim, one su danas ugrožene na globalnom nivou zbog klimatskih promjena, požara, promjena režima voda, štetnih insekata i drugih biljnih bolesti, zagađenja vazduha, tla i voda, kao i zbog globalnog nedovoljno kontrolisanog procesa sječe šuma. Prema podacima UN-a, godišnje nestaje 13 miliona hektara šuma u svijetu čime se za 12-20% povećava emisija stakleničkih gasova, čime se ubrzava nastanak klimatskih promjena.
Treba posebno istaći da su šumski požari jedna od najvećih opasnosti za šume, a čega smo svjedoci u protekle dvije decenije. Pored toga što predstavljaju opasnost po život čovjeka, iza sebe ostavljaju pustoš i tlo kojem su potrebne godine da se oporavi. U većini slučajeva uzrok požara je čovjek.
Upravo zbog te činjenice, a kada svi znamo koliki je značaj i kakve koristi nam pruža šuma i šumsko zemljište, svaki pojedinac i cjelokupna društvena zajednica treba da preuzmu odgovornost za održivu proizvodnju i potrošnju proizvoda šuma, te za njihovo očuvanje.