Optšekorisne funkcije šuma dijele se na društvene i zaštitne, a predstavljaju skup svih koristi kako za čovjeka, tako i za okolinu. Socijalne funkcije šuma postaju značajnije prepoznate i ne uključuju samo rekreaciju, već kvalitet života u mnogo širim aspektima, tako da postaju integralni dio, između ostalog, ruralnog života.
Zahtjevi za rekreacijom, turizmom, istraživanjima i drugim funkcijama ove grupe, u šumama su povećani i postaju sve raznovrsniji. Međutim, kvalitet životne sredine je jedan od elemenata koji definiše kvalitet ovih aktivnosti u prirodi. Usljed povećanog značaja i kompleksnosti, kao i potencijalnih konflikata sa drugim funkcijama, socijalne funkcije šuma, moraju se razmatrati mnogo eksplicitnije nego u prošlosti. Povećana pažnja i svijest o značaju i konfliktnosti, zahtjevaju pažnju na različitim nivoima, od donošenja odluka, prostornog planiranja i projektovanja do upravljanja specifičnim područjima.
U okviru razmatranja pitanja namjene šuma za rekreaciju, turizam, zdravstvenu i estetsku funkciju, planiranje i upravljanje pejzažima, kao i zaštitu prirode, neophodna je kompleksna analiza.
Brojnost i raznovrsnost flore i faune je vrlo visoka, ali je velik broj vrsta kako biljnih tako i životinjskih ugrožen. Aktuelni oblici očuvanja biodiverziteta, zavisno od toga da li se konzervacija realizuje preko očuvanja, prirodnih populacija ili preko podizanja specijalizovanih kultura su:
Mjere za očuvanje biodiverziteta šuma
Dosadašnjim aktivnostima na praktičnom uređivanju šuma definisani su i kartirani različiti tipovi šuma što je pouzdan osnov zaštite onih koje u odnosu na konkretni cilj treba štititi. U cilju očuvanja genetske baze u Javnom preduzeću je izdvojeno 53 sjemenska objekta.
Monitoring statusa biodverziteta u pojedinim zemljama je zasnovan na praćenju komponenti biodiverziteta (ekosistemi, staništa, vrste, populacije, geni), u skladu sa organizacionim i finansijskim mogućnostima. Radove planirati tako da se flora ne uništava ili oštećuje u podnošljivom obimu. Na terenu konstatovati eventualno prisustvo rijetkih, ranjivih, ugroženih i zaštićenih vrsta i ukoliko su prisutne, potrebno je da budu navedene u projektu za izvođenje. Projektom se trebaju iznaći takva tehnološka rješenja koja će najmanje ugroziti pomenute vrste čije je prisustvo uočeno.
Projektant, kao i ostalo tehničko osoblje treba da ima dovoljno znanja kako navedene vrste prepoznati i pravilno tretirati. U tom cilju izvršiti obuku stručno-tehničkog osoblja. Planiranje trasa traktorskih vlaka vršiti tako da se oštećenje dubećih stabala koja nisu predviđena za sječu svede na minimum. Ukoliko je izvodljivo, koristiti mehaničku zaštitu ugroženih stabala, ako se doznačuje neposredno uz planku ostaviti panjeve visine 1 m kao zaštita sledećim stablima.
Projektant, kao i izvođač radova treba poštovati migracione i pristupe puteve pojilištima i hranilištima i sl. Obratiti pažnju da li postoje gnijezda ptica i radove prilagoditi tako da se ne oštete ili unište. Stabla koja su ostavljena za gniježđenje ptica ne obarati, niti usmjeravati druga stabla prema njima da bi se izbjegla oštećenja istih. Prilikom radova ne izazivati prekomjernu buku koja bi uticala na pomjeranje divljači sa staništa. Strogo je zabranjeno hvatanje i diranje mladunaca ako se uoče u šumi, te pokušaj pripitomljavanja istih.
Šume imaju veliki značaj u očuvanju životne sredine iz razloga što štite životnu sredinu od zagađivanja. Zaštita životne sredine podrazumijeva skup aktivnosti i mjera koje imaju za cilj sprečavanje negativnih uticaja i očuvanjem biološke ravnoteže. Prioriteti u zaštiti životne sredine su dugoročno upravljanje prirodnim resursima, zemljištem, vodom u borbi protiv zagađivanja i stvaranja otpada.
