Zaštita šuma od potkornjaka i biljnih bolesti bazira se na mjerama uspostavljanja šumskog reda, sječi slučajnh užitaka, primjeni feromonskih preparata, i samo u izuzetnim slučajevima upotreba dozvoljenih insekticida.
Posljednih godina, kao posljedicu nevremena imamo pojavu ogromnih šteta u šumskom ekosistemu, gdje su stradala i zdrava stabla, te su brzim intervencijama izvršavane sanacije tih površina, kako ne bi došlo do pojave i širenja biljnih bolesti, a i da bi se ostvarila sortimentna i kvalitativna struktura.
Takođe, u proteklom periodu evidentno je povećanje učešća celuloznog drveta četinara što je direktno vezano za narušenu biološku stabilnost četinarskih sastojina, u kojima je veliki broj devitalizovanih stabala “laka meta” za potkornjake, koje su u ovom lancu sekundarne štetočine.
U takvim situacijama, prioritet u radu je sanacija. Uz ove mjere, potrebno je izvršiti pošumljavanje lišćara u čistim četinarskim sastojinama, jer bi se time smanjila kiselost zemljišta, a samim tim će se dobiti stabilnije i otpornije sastojine.
Zbog učestalih periodičnih kalamiteta gubara, u svim gazdinstvima provodi se monitoring zdravstvenog stanja putem oglednih ploha.
U posljednje vrijeme, prvenstveno na hrastovim stablima, uočeno je prisustvo hrastove mrežaste stjenice. Ova štetočina nema dovoljno prirodnih neprijatelja koji bi držali prirodnu ravnotežu populacije, dok joj odgovaraju klimatski uslovi i obilje hrane, što dovodi do povećanja brojnosti i brzog širenja.