Šumsko gazdinstvo „Botin“ sa sjedištem u Nevesinju i šumskom upravom u Gacku, korisnik je šuma i šumskog zemljišta na području ŠPP „Nevesinjsko – gatačkog“ koje se nalazi se u jugoistočnom dijelu Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine.
Sa sjeverne strane, područije graniči sa ŠPP „Gornjedrinskom“ i ŠPP „Kalinovačko“, sa zapadne strane Federacijom Bosne i Hercegovine, sa južne Centrom za gazdovanje kršom.
| Šira kategorija šuma: | Površina u ha: |
| Visoke šume sa prirodnom obnovom | 16,402.84 |
| Visoke degradirane šume | 880.92 |
| Šumske kulture | 1,740.54 |
| Izdanačke šume | 29,556.87 |
| Površine podesne za pošumljavanje i gazdovanje | 11,553.49 |
| Površine nepodesne za pošumljavanje i gazdovanje | 8,785.54 |
| Uzurpacije | 1,033.50 |
Šumsko-privredno područje podjeljeno je na privredne jedinice:
| Privredne jedinice: | Površina u ha: |
| Velež | 5,538.61 |
| Nevesinjska Crna Gora | 8,762.68 |
| Kokošinjak-Čičevo | 771.19 |
| Crvanj-Živanjaski potok | 1,634.56 |
| Crvanj | 10,907.56 |
| Snježnica-Zalomka Rijeka | 15,126.29 |
| Bjelasnica-Đed | 14,361.47 |
| Lebršnik-Troglav | 4,521.61 |
| Gornja Neretva | 4,492.40 |
| Izgori-Jabučke stijene | 3,783.33 |
ŠPP „Nevesinjsko – Gatačko“ prostire se isključivo planinskim terenima sjeveroistočne Hercegovine.
Istočnu granicu područja čine republička granica između Crne Gore i BiH. Na jugu ovo područje graniči sa Bilećom i Stocem.
Na zapadu ovo područje graniči sa srednje neretvanskim područjem.
Na sjeveru graniči sa područjem Foče, Kalinovika i Konjica.
Najznačajnija karakteristika ovog područja je svakako njegova velika nadmorska visina. Sve značajne šumske površine nalaze se praktično na nadmorskoj visini preko 1.000 m. Samo mali dio šumskih površina nalazi se na visinama 800 – 1.000 m, a ispod 800 m praktično nema šuma, izuzev uskog i strmog pojasa u privrednoj jedinici ,,Crvanj – Živanjski potok” gdje se područje u jednom užem pojasu spušta do Neretve, na oko 450 m nadmorske visine. Značajan dio šuma nalaze se na jako velikim nadmorskim visinama do same granice prirodnog prostiranja šumske vegetacij.
Područje ŠG „Botin“ pripada Mediteransko – Drinskoj oblasti, Submediteransko – planinsko područje i Submediteransko – montano područje. Zbog izuzetno heterogenih stanišnih prilika zastupljene su različite fitocenoze.
Realna šumska vegetacija zastupljena je sa šumama bukve i jele (Abieti fagetum), sekundarne šume bukve (Fagetum montanum illyricum), dok je acidofilna varijanta ovih šuma rasprostranjena, najvećim dijelom u izvorišnom dijelu Neretve i na području Trusine kod Nevesinja. Za staništa u klisurama i kanjonima karakteristične su termofilne šume bukve (Seslerio – fagetum, Aceri obtusati – Fagetum) i šume crnog graba (Orno – Quercetum cerris). Subalpijski pojas se odlikuje po zastupljenosti subalpijskih šuma bukve (Fagetum subalpinum).
