ŠG “Banja Luka” Banja Luka

ŠG „Banja Luka“ Banja Luka

Šumsko – privredno područje „ Donjevrbasko“ formirano je spajanjem banjalučkog, laktaškog i čelinačkog područja, a korisnik šuma i šumskog zemljišta na ovom području je šumsko gazdinstvo „Banja Luka“ sa sjedištem u Banjoj Luci i šumskim upravama u Laktašima i Čelincu.

Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta na području ŠPP „Donjevrbasko“ iznosi 75.013,33 ha, od čega na šume u privatnom vlasništvu otpada 27.309,01 ha, a ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu na području ŠPP “Donjevrbasko”, a kojim gazduje ŠG „Banja Luka“ Banja Luka, iznosi  47.704,32 ha i to :

Šumsko-privredno područje podjeljeno je na privredne jedinice:

Šumske uprave su podijeljene na revire:

ŠPP „ Donjevrbasko“ smješteno je u zapadnom dijelu Republike Srpske. Nalazi se između 44º 59’ 34,46” i 44º 30’ 02,89” sjeverne geografske širine, te 16º 48’ 10,44” i 17º 37’ 20,77” istočne geografske dužine. Sa sjevera ovo šumsko – privredno područje graniči sa ŠPP “Posavsko” i dijelom sa “Industrijskim plantažama”; na jugu sa ŠPP “Mrkonjićko” i “Čemerničko”; na istoku sa ŠPP “Kotorvaroško” i “Usorsko – Ukrinsko”, a na zapadu sa ŠPP “Kozaračko”.

• Orografske, geološke i pedološke karakteristike područja

ŠPP “Donjevrbasko” po Ekološko – vegetacijskoj rejonizaciji Bosne i Hercegovine pripada  Pripanonskoj oblasti (sjeverobosansko i sjeverozapadno – bosansko područje) i manjim dijelom oblasti unutrašnjih Dinarida (zapadnobosansko – krečnjačko – dolomitno područje i skender – vakufski rejon).

• Dio područja koji pripada Pripanonskoj oblasti prema orografskim karakteristikama pripada nizinskom i brdskom pojasu, od 80m do 980 m nadmorske visine, dok dio područja koji pripada oblasti Unutrašnjih Dinarida karakterišu nadmorske visine i preko 1.300 m. Ovo područje je izgrađeno od aluvijalnih ravni u dolini Vrbasa, te od tercijarnih sedimenata, a manje od paleozojskih pješčara i škriljaca eruptiva i krečnjaka.
• Dio koji pripada oblasti Unutrašnjih Dinarida u geomorfološkom smislu je vrlo heterogena oblast koju grade tri krečnjačko – dolomitna planinska masiva, dvije bregovite cjeline (ofiolitska zona i Cazinska Krajina), srednje – bosansko škriljogorje i sarajevsko – zenička kotlina. Pseudogleji sa distričnim kambisolom su najzastupljeniji tipovi zemljišta, a još dolaze semiglejevi, fluvisoli, vertisoli, eutrični kambisoli kao i kalkokambisoli na krečnjaku.
• U Skender – vakufskom rejonu najzastupljenija zemljišta su kombinacije – mozaici sastavljeni iz kalkomenalosola, kalkokambisola i luvisola na krečnjacima, a manje mozaici litosola i kalkomenalosola na krečnjaku te kompleksa rendzina – kalkokambisola na dolomitu i distričnog kambisola.
• Područje Manjače je uglavnom prekriveno mozaicima kalkomelanosol – luvisol, kalkokambisol – luvisol, kalkomelanosol – kalkokambisol – luvisol i kompleks rendzina – kalkokambisol – luvisol na krečnjaku ili dolomitu. Ova zemljišta su zastupljena i na dijelu PJ “Osmača Tisovac” oko Krmina, dok gornji dio ove privredne jedinice i čitava Čemernica su prekrivene kalkokambisolom i mozaikom kalkomelanosol – kalkokambisol na krečnjaku. Uski pojas oko rijeke Vrbanje čine fluvisoli, a okolo su distrični kambisoli na kiselim silikatnim stijenama koji se prostiru sve do iznad Javorana južno, a sjeverno prekrivaju veliki dio Crnog vrha.
• Jedan dio područja prema Bronzanom Majdanu čine kalkokambisoli i mozaici kalkomelanosoli – kalkokambisoli, a najveći dio oko Bronzanog Majdana i Piskavice su distrični kambisoli na kiselim silikatnim stijenama. Dolinu Vrbasa prema Laktašima čine semigleji.

Biološke karakteristike

Najveći dio Pripanonske oblasti zauzimaju šume kitnjaka i običnog graba (Querco – Carpinetum), a na hladnijim položajima šume bukve (Fagetum montanum). Što se tiče oblasti Unutrašnjih Dinarida, najzastupljenije su fitocenoze bukve i jele sa smrčom (Piceo – Abieti – Fagetum). Unutar ovih šuma rasprostranjene su različite fitocenoze prelaznog karaktera, šume jele i smrče (Abieti – Piceetum), šume bijelog bora i smrče (Piceo – Pinetum illyricum).

Naročito je karakteristično i prisustvo sekundarnih šuma bukve koje su u nekim dijelovoma dosta zastupljene.

U kanjonima rijeka, na stjenovitim strmim padinama, zastupljene su termofilne fitocenoze, često reliktnog karaktera: šume bukve i gluhača (Aceri obtusati – Fagetum), šume lipe i javora (Aceri – Tilietum mixtum), a na nižim i najtoplijim položajima šume bijelog graba (Carpinetum orientalis).

Klimatske karakteristike

Klima većeg dijela Donjevrbaskog šumsko – privrednog područja je umjereno kontinentalna uz uticaj klime panonskog pojasa. Istočni dio oblasti je topliji sa manje padavina u vegetacionom periodu. Dio područja koji pripada oblasti unutrašnjih Dinarida se karakteriše međusobnim sukobljavanjem umjereno kontinentalne i izmjenjene mediteranske klime. Vegetacioni period traje od 195 do 200 dana.