ŠG „Zelengora“ Kalinovik korisnik je šuma i šumskog zemljišta na ŠPP „Kalinovičko“. Nesporna površina ovoga šumsko – privrednog područja iznosi 26.235,50 ha.
Ovo šumsko – privredno područje čine planine Zelengora, Lelija, Crvanj, Treskavica, Jahorina i podnožje planine Igman. Komunikacijski, područje je povezano magistralnim putevima M – 5 i M – 18, te regionalnim putevima Sarajevo – Tilava – Pale, Kalinovik – Ulog i Kalinovik – Zelengora.
| Šira kategorija šuma: | Površina u ha: |
| Visoke šume sa prirodnom obnovom | 13,808.36 |
| Visoke degradirane šume | – |
| Šumske kulture | 100.19 |
| Izdanačke šume | 5,094.03 |
| Površine podesne za pošumljavanje i gazdovanje | 3,371.21 |
| Površine nepodesne za pošumljavanje i gazdovanje | 3,304.26 |
| Uzurpacije | 1,209.44 |
ŠPP “Kalinovačko” je podijeljeno na šest privrednih jedinica:
| Privredne jedinice: | Površina u ha: |
| Meždra | 5,972.83 |
| Ravna gora-Mašće | 5,551.59 |
| Zelengora-Kmur | 1,721.56 |
| Gornja Nertva | 5,343.70 |
| Crvanj-Živanjski potpk | 4,006.54 |
| Kalinovik-Ljuta | 4,536.27 |
U predjelu RJ “Zelengora – Kmur“ ispod jednog od vrhova Zelengore „Todora“ izdvojeno je 100 ha šuma visoke zaštitne vrijednosti „prašumskog tipa“ u odjelu „177“ i dio odjela „176“, koji je karakterističan po stablima čiji prečnik prelazi 120 cm i visine oko 60 m jele, smrče i bukve, te prostoru koji u svom okruženju nema ni jedan panj, što znači da u ovom odjelu nikada nije bilo sječe. „Predio divine“ takođe pripada prekrasnoj planini Zelengori, a obuhvata uglavnom tepihe modrozelenog Bora krivulja pa sve do vrha planine sa po kojim alpskim lišajem i sive do smeđe zelenom mahovinom.
Prirodna ljepota šumsko – privrednog područja djeluje kao bajka sa izvorištima, riječnim tokovima i jezerima koje u svojoj unutrašnjosti kriju četinarske i lišćarske šume.
Rijeka Neretva pripada Jadranskom slivu. Rijeka Bistrica izvire ispod planine Treskavice, područje Meždra, sa svojim pritokama prolazi kroz Sijeračke stijene koje se karakterišu sa izražajnim krečnjačkim klisurama, nadnoseći se moćno nad riječno korito Bistrice. Bistrica se ulijeva u Drinu čije vode pripadaju crnomorskom slivu. Crnomorskom slivu pripada i rijeka Željeznica, biser sjevernog dijela planine Treskavice koja se uliva u rijeku Bosnu.
Planine Zelengora, Treskavica i Crvanj su bogate jezerima koja čine savršenstvo prirodne rijetkosti. Zelengoru krase – Orlovačko, Borilovačko, Kladopoljsko jezero; Treskavicu – Gorske oči, dok je podnožje planine Crvnja u svom okrilju ponudilo Crvanjsko jezero, u kome se ogleda vrh planine sa svim stepenima vegetacije.
Na Kalinovačkom šumsko – privrednom području u proteklom uređajnom periodu evidentirano je 896,99 ha uzurpiranog šumskog zemljišta (643,96 ha neminiranih i 253,96 ha miniranih površina) i manje za 17 ha u odnosu na prethodno uređivanje šuma. Ova vrijednost je naslijeđena iz prethodnog perioda. Problem rješavanja uzurpacija je prisutan i ovdje kao i u većini gazdinstava Javnog preduzeća.
U skladu sa Pravilnikom o elementima i sadržaju šumsko – privrednih osnova, prikazuje se stanje drvne zalihe, zapreminskog prirasta i ostalih takscionih elemenata po klasifikacionim i uređajnim jedinicama za Kalinovačko šumsko – privredno područje. Gazdinske klase formiraju se na osnovu provedenih pedoloških i vegetacijskih kartiranja. U slučaju kada je proizvodni tip zastupljen sa manje od 2% površine visokih šuma, on se može pripojiti drugom srodnom proizvodnom tipu šume, odnosno gazdinskoj klasi. Iskorištavanje šuma vrši se shodno zakonskim i podzakonskim propisima, te Proizvodno – finansijskim planom.
Plan zaštite šuma od šumskih požara utvrđen je za šumsko – privredno područje kao cjelinu. Plan zaštite od požara zasniva se na Pravilniku o sadržaju i postupku izrade plana zaštite šuma od požara. Čuvanje, odnosno zaštitu šuma od požara, potrebno je organizovati kao preventivnu mjeru koja se sprovodi od strane zaduženih odgovornih lica u šumskom gazdinstvu.
Plan šumsko – uzgojnih radova
| Vrsta rada | Za 10 godina | Prosječno godišnje |
| Pošumljavanje sadnjom sadnica | 234,00 ha | 23,40 ha |
| Pošumljavanje šumskih kultura | 23,40 ha | 2,34 ha |
| Njega novopodignutih šumskih kultura | 234,00 ha | 23,4 ha |
| Njega postojećih kultura ispod taks.praga | – | – |
| Prirodna obnova sastojina | 1.107,51 ha | 110,75 ha |
| Njega prirodnog podmlatka | 1.107,51 ha | 110,75 ha |