ЋИР

ŠG ,,Sjemeć” Rogatica

ŠG „Sjemeć“ Rogatica korisnik je šuma i šumskog zemljišta na području ŠPP ,,Rogatičko” koje obuhvata površinu od 40.545,54 ha.

Najveći dio ŠPP pripada brdsko – planinskom području jer je okružen visokim planinama, ali dijelovi uz rijeku Drinu, pretežno u njenom donjem toku, pripadaju nizijskom pojasu. 

Šira kategorija šuma:Površina u ha:
Visoke šume sa prirodnom obnovom15,148.72
Visoke degradirane šume
Šumske kulture2,268.48
Izdanačke šume15,396.06
Površine podesne za pošumljavanje i gazdovanje3,111.75
Površine nepodesne za pošumljavanje i gazdovanje5,070.47
Uzurpacije28.04

Ovo šumsko gazdinstvo čini 5 privrednih jedinica:

Privredne jedinice:Površina u ha:
Ratak- Devetak9,523.44
Sjemeć6,993.08
Rakitnica13,492.21
Donja Prača9,071.35
Srednja Prača1,915.40

Privredne jedinice ,,Ratak – Devetak” i ,,Sjemeć” imaju izražen kraški reljef.

Teren predstavljaju uglavnom prostrani, valoviti platoi sa tipičnim kraškim karakteristikama: vrtače, uvale, jame, škrape, vododerine i sl. N

agibi su najvećim dijelom umjereni, negdje i jače izraženi (oko vodotokova), a pojedinačno se izdižu i planinski vrhovi.

Najviši vrhovi su Zlovrh (1.525 m), Ivica (1.496 m), Grijakovina (1.429 m)… , a najniža tačka se nalazi na rijeci Drini, 330 m nadmorske visine.

Privredne jedinice ,,Rakitnica”, ,,Donja Prača” i ,,Srednja Prača” najvećim dijelom pripadaju fluvijalnom geomorfološkom elementu.

Teren je u hidrografskom pogledu bogat vodenim tokovima (rijeke Prača, Rakitnica, Drina i mnoštvo riječica i potoka) sa užim i širim plodnim riječnim dolinama i strmim, često stjenovitim padinama, koji nerijetko poprimaju tipični izgled kanjona.

Ovaj dio ŠPP čini pravu raznolikost u pogledu geološke građe i pedoloških karakteristika, što je imalo i veliki uticaj na izraženu raznovrsnost šumske vegetacije.

ŠPP odlikuje velika raznovrsnost biljnog i životinjskog svijeta.

U sastavu šumskog gazdinstva ,,Sjemeć” Rogatica je šest radnih jedinica:

  • RJ ,,Devetak”, 
  • RJ ,,Sjemeć”,
  • RJ ,,Rogatica”,
  • RJ ostali šumski proizvodi i ostale djelatnosti,
  • RJ za iskorištavanje šuma,
  • RJ za mehanizaciju i građevinarstvo.

U sklopu ovih kategorija šuma rasprostaranjene su sljedeće vrste drveća: 

  • Četinari: jela, smrča, bijeli bor, crni bor, pančićeva omorika i ariš.
  • Lišćari: bukva, hrast kitnjak, cer, grab, jasen, javor, brijest, breza, jasika, bagrem, lipa, klen, topola, joha, iva, vrba, razne voćkarice (divlja trešnja, divlja kruška, orah) mečija lijeska i mnoge druge vrste.
  • Grmlje i prizemna vegetacija: kukurijek, bujad, malina, jagoda, blagojev likovac, devet Jugovića, borovnica, mlječika, šumarika, papratika i mnoge druge vrste.
  • Od rijetkih i zaštićenih biljnih vrsta posebno se izdvajaju pančićeva omorika i mečja lijeska.

Staništa Pančićeve omorike – uglavnom raste na krečnjaku (rendzini), a izuzetno na serpentinu, obično sa bijelim i crnim borom i jelom.

Često na strmim krečnjačkim liticama, na blokovima stijena u uskim točilima – strugovima, pretežno eksponiranim sjeveru.

Gradi čiste sastojine ili u mješavini sa vrstama: bijelim i crnim borom, smrčom, jelom, bukvom, javorom i dr.

Rasprostranjena je na području srednjeg toka rijeke Drine, jedno veće između Bajine Bašte, Višegrada i Rogatice i dva manja na Vijogor planini i planini Radomišlji.

Mečja lijeska: ističu se dva stabla, mečja lijeska starosti oko 450 godina i smatra se najstarijim drvetom u Republici Srpskoj i mladja lijeska, starosti oko 60 godina, nalaze se na lokalitetu sela Lijeska.

Kontakt

Radnička br.1 , Rogatica058/415-024sjemec@sumers.org