ŠG „Sjemeć“ Rogatica korisnik je šuma i šumskog zemljišta na području ŠPP ,,Rogatičko” koje obuhvata površinu od 40.545,54 ha.
Najveći dio ŠPP pripada brdsko – planinskom području jer je okružen visokim planinama, ali dijelovi uz rijeku Drinu, pretežno u njenom donjem toku, pripadaju nizijskom pojasu.
Šira kategorija šuma: | Površina u ha: |
Visoke šume sa prirodnom obnovom | 15,148.72 |
Visoke degradirane šume | – |
Šumske kulture | 2,268.48 |
Izdanačke šume | 15,396.06 |
Površine podesne za pošumljavanje i gazdovanje | 3,111.75 |
Površine nepodesne za pošumljavanje i gazdovanje | 5,070.47 |
Uzurpacije | 28.04 |
Ovo šumsko gazdinstvo čini 5 privrednih jedinica:
Privredne jedinice: | Površina u ha: |
Ratak- Devetak | 9,523.44 |
Sjemeć | 6,993.08 |
Rakitnica | 13,492.21 |
Donja Prača | 9,071.35 |
Srednja Prača | 1,915.40 |
Privredne jedinice ,,Ratak – Devetak” i ,,Sjemeć” imaju izražen kraški reljef.
Teren predstavljaju uglavnom prostrani, valoviti platoi sa tipičnim kraškim karakteristikama: vrtače, uvale, jame, škrape, vododerine i sl. N
agibi su najvećim dijelom umjereni, negdje i jače izraženi (oko vodotokova), a pojedinačno se izdižu i planinski vrhovi.
Najviši vrhovi su Zlovrh (1.525 m), Ivica (1.496 m), Grijakovina (1.429 m)… , a najniža tačka se nalazi na rijeci Drini, 330 m nadmorske visine.
Privredne jedinice ,,Rakitnica”, ,,Donja Prača” i ,,Srednja Prača” najvećim dijelom pripadaju fluvijalnom geomorfološkom elementu.
Teren je u hidrografskom pogledu bogat vodenim tokovima (rijeke Prača, Rakitnica, Drina i mnoštvo riječica i potoka) sa užim i širim plodnim riječnim dolinama i strmim, često stjenovitim padinama, koji nerijetko poprimaju tipični izgled kanjona.
Ovaj dio ŠPP čini pravu raznolikost u pogledu geološke građe i pedoloških karakteristika, što je imalo i veliki uticaj na izraženu raznovrsnost šumske vegetacije.
ŠPP odlikuje velika raznovrsnost biljnog i životinjskog svijeta.
U sastavu šumskog gazdinstva ,,Sjemeć” Rogatica je šest radnih jedinica:
U sklopu ovih kategorija šuma rasprostaranjene su sljedeće vrste drveća:
Staništa Pančićeve omorike – uglavnom raste na krečnjaku (rendzini), a izuzetno na serpentinu, obično sa bijelim i crnim borom i jelom.
Često na strmim krečnjačkim liticama, na blokovima stijena u uskim točilima – strugovima, pretežno eksponiranim sjeveru.
Gradi čiste sastojine ili u mješavini sa vrstama: bijelim i crnim borom, smrčom, jelom, bukvom, javorom i dr.
Rasprostranjena je na području srednjeg toka rijeke Drine, jedno veće između Bajine Bašte, Višegrada i Rogatice i dva manja na Vijogor planini i planini Radomišlji.
Mečja lijeska: ističu se dva stabla, mečja lijeska starosti oko 450 godina i smatra se najstarijim drvetom u Republici Srpskoj i mladja lijeska, starosti oko 60 godina, nalaze se na lokalitetu sela Lijeska.