ŠG ,,Drina” Srebrenica

ŠG ,,Drina” Srebrenica

ŠG “Drina” Srebrenica korisnik je šuma i šumskog zemljišta na području šumsko – privrednog područja “Donjedrinsko”. U sastavu Gazdinstva su šumske uprave u Bratuncu i Srebrenici. “Donjedrinsko” šumsko – privredno područje formirano je spajanjem “Bratunačkog” i “Srebreničkog” šumsko – privrednog područja. 

Nesporna površina Donjedrinskog šumsko – privrednog područja iznosi 33.412,99 ha, a površina uzurpacija iznosi 1.680,60 ha.

Šumsko gazdinstvo podijeljeno je na 5 privrednih jedinica :

Donošenjem Zakona o Nacionalnom parku „Drina‟, značajno su promjenjene granice Donjedrinskog šumsko – privrednog područja. Teritorija Nacionalnog parka „Drina‟ je u potpunosti na teritoriji opštine Srebrenica i na teritoriji jedne privredne jedinice „Luka Klotijevac‟.

Donjedrinsko šumskoprivredno područje nalazi se na teritoriji opština Bratunac i Srebrenica, sa južne strane graniči se sa Višegradskim, a sa zapadne strane sa Rogatičkim i Vlaseničkim šumsko – privrednim područjem. Sa sjevera i sa istoka se graniči sa rijekom Drinom, odnosno Republikom Srbijom.

Donjedrinsko šumsko – privredno područje pripada prelazno ilirsko – mezijskoj oblasti i Srebreničkom rejonu. Većim djelom pripada nizijskom i brdskom pojasu, a manjim djelom planinskom. Čitavo ŠPP je u rasponu od 150 m do 1.517 m n.v.

Niži položaji pripadaju šumama lužnjaka i običnog graba, sladuna i cera (klimatizovane za ovo područje), a viši predjeli čistim šumama bukve i šumama bukve i jele bez smrče.

Manje površine pripadaju šumama sa recentnim fluvisolima, azonalnoj fitocenozi vrba i topola, u brdskom pojasu šumi kitnjaka i cera na toplijim položajima, šumi bukve, na hladdnijim. Zaravnjeniji položaji, sa dubljim zemljištima pripadaju šumi kitnjaka i graba.

Donjedrinsko šumsko – privredno područje nalazi se u sredogorju i nižim planinskim predjelima istoka Republike Srpske . Ovdje vlada umjereno kontinentalna klima sa relativno oštrim zimama i umjereno toplim ljetima. Klima ovog dijela Republike Srpske je dosta ujednačena, s obzirom da se područje pruža paralelno sa visokim planinama, pa je upliv mora i kopna prilično jednako izražen, mada su izraženiji elementi kontinentalne klime. 

Područje se odlikuje srednje humidnom, blagom klimom u toku godine, a u toku vegetacionog perioda subhumidnom vlažnom, sa osrednjom pluvijalnom erozijom.

Južni dio šumsko – privrednog područja koji je koji je uglavnom na teritoriji opštine Srebrenica, pripada sjevernom obodu unutrašnjih Dinarida, a izgrađen je najvećim dijelom paleozojskih, manje od mezozojskih i tercijarnih tvorevina. Pored navedenih supstrata javljaju se još i eruptivne stijene i tufovi, bitumenizovani krečnjaci i konglomerati.

Na području Srebrenice sva zemljišta se mogu podijeliti u tri grupe: 

• Zemljišta na kiselim silikatnim stijenama i silikatno – karbonatnim stijenama,
• Zemljišta na eruptivnim stijenama,
• Zemljišta na krečnjacima i dolomitima.

Bratunački dio šumsko – privrednog područja ulazi u sastav sjevernog oboda unutrašnjih Dinarida. Čitavo područje je homogeno, jer ga čine silikatne stijene drinskog paleozoika. To su uglavnom filiti i alevrolitski glinoviti škriljci, a zatim metarmorfisani pješčari i ređe karbonatne stijene. Osim pomenutih sreću se eruptivne stijene (daciti i andeziti), tufovi, krečnjaci i konglomerati. Mezozoik je uglavnom raširen na potezu Kravica – Drinjača i zastupljen je naslagama trijaskih pješčara, manje konglomerata, glinaca i krečnjaka. Vulkansko – sedimentna formacija je predstavnjena pješčarima, rožnjacima i vrlo malo dijabazima.

Na području dominiraju eutrični i distrični kambisoli. Na strmim krečnjačkim terenima rasprostranjenim na nekoliko lokaliteta na području Glogove planine obrazuju se kalkokambisoli i plitki kalkokambisoli.