ŠG „Milići“ Milići

ŠG „Milići“ Milići

Šumsko gazdinstvo “Milići” vrši korišćenje šuma i šumskog zemljišta, uz obavezu održavanja, na prostoru šumsko – privrednog područja (ŠPP) “Milićko” sa sjedištem u Milićima. 

ŠPP “Milićko” nalazi se u istočnom dijelu Republike Srpske, a zauzima prostor između 440 00’ 53,33” i 440 18’ 59,78” sjeverne geografske širine, te između 180 58’ 29,73” i 190 12’ 19,98” istočne geografske dužine.

Sjeverno i sjeverozapadno, ovo šumsko – privredno područje, graniči sa „Vlaseničkim“ šumsko – privrednim područjem, jugozapadno sa „Hanpjesačkim“, južno sa „Rogatičkim“, a istočno sa „Donjedrinskim“ šumsko – privrednim područjem.

Ukupna površina šumsko – privrednog područja iznosi 11.549,87 ha.

ŠPP “Milićko” podijeljeno je na 6 privrednih jedinica:

Pančićeva omorika (Picea omorika (Pančić) Purk.) endemit Balkanskog poluostrva i tercijarni relikt nalazi se od prirode i na području Šumskog gazdinstva „Milići“ Milići gdje su konstatovane dvije sastojine Pančićeve omorike,  jedna na lokalitetu Štedrića, a druga na lokalitetu Radave.

Najsjevernije prirodno nalazište Pančićeve omorike u svijetu jeste nalazište u ŠG ,,Milići“, lokalitet Štedrić, Tijesni do – Tisovljak. Obuhvata dio odjeljenja 173, odsjek ,,d“. Rješenjem Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, priznata je i upisana u Registar šumskih sjemenskih objekata Republike Srpske pod registarskim brojem S.S.035.1229.24.

Prema Fukareku (1956), sastojina je imala površinu od oko 10 ha, sa oko 300 starih i srednjodobnih stabala Pančićeve omorike, od  kojih su neka bila visoka od oko 50 m i prečnika blizu 1 m. U sastojini je tada bilo dosta panjeva, jer su mještani (selo Višnjice) obilno koristili cjepko drvo Pančićeve omorike za izradu kačica, brema i drugih kućnih potrebština. Sastojina se izdvajala od svih drugih sastojina Pančićeve omorike po sastavu prizemne vegetacije i prirodnom obnavljanju, te je i tada činila vrijedan naučni objekat, koji se morao zaštititi od daljeg uništavanja.   Sastojina je raznodobna. Učešće drugih vrsta je oko 40% (smrča 30% i jela 10%) Sklop sastojine je potpun (0.7). Visina stabala je između 25-38 m, preovladavaju stabla visine od 33 m. Prsni prečnik stabala se kreće od 20-50 cm, preovladavaju stabla od 35 cm. Po površini objekta, u manjim ili većim krpama zastupljen je podmladak jele i smrče. Pojedinačno i veoma rijetko, javlja se podmladak pančićeve omorike. Podmladak je zdrav i vitalan. Punodrvnost i pravnost stabala su vrlo dobra, usukanosti nema. Veoma rijetko su primjetna blaga oštećanja od mrazopucina. Stabla omorike su dosta dobrih fenotipskih odobina, pa su stoga interesanta u smislu proizvodnje sjemena, odnosno kao sjemenski objekat. Zdravstveno stanje omorike je srednje dobro. Često plodonosi (svake 2-5 godina), a pristup i dolazak do sjemenskog objekta je obezbijeđen što olakšava fazu prikupljanja i transporta sjemena.

Druga sastojina Pančićeve omorike na području ŠG „Milići“ otkrivena je 2019.godine. Šire područje nalaska druge sastojine Pančićeve omorike je Radava (lokalni naziv Vranovina) i pripada privrednoj jedinici „Ratak Devetak“, odeljenje 138. odsjek 02. Sam pronalazak i opis sastojine je izvršen od strane diplomiranih inženjera šumarstva Milomira Kovačevića i Zorana Kipića.

Klima područja ima karakter kontinentalne klime u nižim dijelovima, a umjereno kontinentalne u višim i planinske u najvišim dijelovima. Na padavine u vegetacionom periodu, u nižim dijelovima područja, otpada oko 55% godišnjih padavina, a u višim oko 52%. Vegetacioni period traje 190 – 210 dana, u nižim dijelovima područja, a u višim 120 – 190 dana.

Šumsko – privredno područje „Milićko“ po Ekološko – vegetacijskoj rejonizaciji Bosne i Hercegovine većim dijelom pripada Srebreničkom rejonu, Donjedrinskom području, Prelazno ilirsko – mezijskoj oblasti. Pripada brdsko – planinskom pojasu, u kom se izdvajaju manje aluvijalne ravni i terase, te planinski masivi. Rejon karakteriše masiv eruptivnih stijena sa paleozojskim škriljcima i pješčarima, kao i trijaskim krečnjacima, te pješčarima, glincima i rožnjacima.