Održivo korišćenje prirodnih resursa omogućava opstanak divljih vrsta u prirodi. Gubitak prirodnih staništa i ilegalna trgovina divljim vrstama predstavljaju najveće prijetnje za očuvanje ovih vrsta. Zloubotreba divljih vrsta na samo da ugrožava priodno nasljeđe, već se i negativno odražava na ekonomiju, kao i ekosisteme u cjelosti.
Upravo zbog tog značaja, pitanje zaštite ovih vrsta uređeno je zakonskim i podzakonskim propisima. Vlada donosi Uredbu o Crvenoj listi, kojom utvrđuje spisak ugroženih divljih vrsta raspoređenih po kategorijama ugroženosti kao i Uredbu o Crvenoj knjizi ugroženih divljih vrsta i staništa, koja sadrži detaljnije podatke o osnovnim karakteristikama vrste, o stepenu njene ugroženosti, faktorima ugrožavanja, kao i prijedloge mjera za zaštitu same vrste.
Prema odredbama Zakona o zaštiti prirode Republike Srpske, strogo zaštićena divlja vrsta može biti zaštićena na teritoriji cijele Republike ili na pojedinim njenim dijelovima.
Nije dozvoljeno korišćenje, uništavanje i preduzimanje drugih aktivnosti kojima bi se mogle ugroziti strogo zaštićene vrste biljaka, životinja i gljiva i njihova staništa. Nadalje, nije dozvoljeno: uništavati jedinke biljaka i gljiva i njihovih razvojnih oblika, branjem, sakupljanjem, sječenjem ili iskopavanjem i čupanjem iz korijena, u svim fazama biološkog ciklusa i ugrožavati ili uništavati njihova staništa, držati i trgovati samoniklim strogo zaštićenim biljkama i gljivama i njihovim razvojnim oblicima, hvatati, držati ili ubijati strogo zaštićene vrste životinja u svim fazama biološkog ciklusa, oštećivati ili uništavati njihove razvojne oblike, jaja, gnijezda i legla, kao i područja njihovog razmnožavanja, odmaranja i ugrožavati ili uništavati njihova staništa i slično, uznemiravati, naročito u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, migracije i hibernacije, presijecati migratorne puteve i prikrivati, držati, uzgajati, trgovati, izvoziti, prevoziti, otuđivati ili na bilo koji način pribavljati i javno izlagati životinje, uključujući sve njihove derivate i razvojne oblike.
Izuzetno, u slučaju opravdanog javnog interesa i u slučaju da izuzeće nije štetno po opstanak populacija strogo zaštićenih divljih vrsta u povoljnom stanju očuvanja u njihovom prirodnom području rasprostranjenosti, mogu biti dozvoljene radnje radi istraživanja i obrazovanja, upravljanja populacijom, ponovnog naseljavanja, ponovnog unošenja i uzgoja u in situ i ex situ uslovima, sprečavanja ozbiljne štete na usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, vodi i slično; radi zaštite javnog zdravlja i javne bezbjednosti ili drugih razloga od preovladavajućeg javnog interesa, uključujući razloge socijalne ili ekonomske prirode i korisne posljedice od prvenstvenog značaja za životnu sredinu i sakupljanja matičnih jedinki u cilju razmnožavanja, gajenja njihovih potomaka i prometa u komercijalne svrhe u za to registrovanim plantažnim i farmerskim objektima uz uslov da se dio jedinki vrati na prirodna staništa.
Ukoliko se zaštićena divlja vrsta nalazi u šumama i na šumskim zemljištima u svojini Republike, izuzev šuma i šumskog zemljišta u nacionalnim parkovima, njihovo korišćenje i sakupljanje se vrši u skladu sa propisima koji regulišu oblast šumarstva. Korišćenje i sakupljanje zaštićenih divljih vrsta dozvoljeno je isključivo na način kojim se ne ugrožava.
Pod očuvanjem divljih vrsta podrazumijeva se sprečavanje svih radnji koje utiču na narušavanje povoljnog stanja populacija divljih vrsta, uništavanje ili oštećivanje njihovih staništa, legla, gnijezda ili narušavanje njihovog životnog ciklusa, odnosno povoljnog stanja.
Povoljno stanje divljih vrsta obezbjeđuje se zaštitom njihovih staništa i zaštitnim mjerama za pojedine vrste u skladu sa ovim zakonom.
Pri izvođenju radova i aktivnosti u prirodi i korišćenju prirodnih vrijednosti na staništima divljih vrsta, primjenjuju se mjere, metode i tehnička sredstva koja doprinose očuvanju povoljnog stanja vrsta, odnosno koji ne ugrožavaju divlje vrste i/ili narušavaju staništa njihovih populacija ili se ti radovi i aktivnosti mogu ograničiti u periodu koji se poklapa sa značajnim fazama njihovog životnog ciklusa.
Očuvanje ptica
Zaštita divljih ptica odnosi se na ptice, njihova jaja, gnijezda i staništa. U cilju očuvanja populacija svih vrsta divljih ptica preduzimaju se sve neophodne mjere, uzimajući u obzir ekološke, privredne i rekreativne zahtjeve. U cilju održavanja ili ponovne uspostave dovoljne raznovrsnosti i veličine staništa za sve vrste ptica preduzimaju se sljedeće mjere: a) stvaranje zaštićenih područja, b) održavanje i upravljanje u skladu sa ekološkim potrebama staništa unutar i izvan zaštićenih područja, v) ponovno uspostavljanje uništenih staništa i g) stvaranje biotopa.
Vrste divljih ptica koje su predmet posebnih mjera očuvanja: vrste koje su u opasnosti od izumiranja, vrste osjetljive na određene promjene u njihovim staništima, vrste koje se smatraju rijetkim zbog male populacije ili ograničene lokalne rasprostranjenosti i druge vrste koje zahtijevaju posebnu pažnju zbog posebne prirode njihovog staništa. Da bi se uspostavio opšti sistem zaštite svih vrsta divljih ptica, nije dozvoljeno namjerno ubijanje ili hvatanje na bilo koji način, namjerno uništavanje ili oštećivanje njihovih gnijezda i jaja ili uklanjanje gnijezda, odnošenje njihovih jaja u divljinu ili zadržavanje tih jaja, iako su prazna, namjerno uznemiravanje tih ptica, naročito za vrijeme njihovog razmnožavanja i parenja, ukoliko bi to uznemiravanje bilo značajno i držanje ptica koje pripadaju vrstama čiji su lov i hvatanje zabranjeni.